Lažni med i nije bezazlen: Kako ga prepoznati?

Lažni med postao je značajan problem u današnjem društvu jer je široko rasprostranjen i lako dostupan. Ovaj neautentičan proizvod doveo je do brojnih štetnih posljedica kako za zdravlje potrošača, tako i za pčele i proizvođače autentičnog meda. Prepoznavanje krivotvorenog meda važno je kako bismo zaštitili svoje zdravlje i podržali pravilnu proizvodnju meda.

Lažni med se obično proizvodi miješanjem pravog meda s raznim dodacima poput šećera, sirupa, vode, kukuruznog sirupa ili drugih jeftinijih sastojaka͏. Ova metoda omogućuje proizvođačima povećanje količine i profita, ali smanjuje kvalitetu proizvoda. 

Lažni med može biti vrlo štetan za zdravlje budući da nije prirodan proizvod i može sadržavati štetne tvari.

Med “Centauri Honey” iz Turske oborio je Ginisov svjetski rekord kao najskuplji med na svijetu

Fabián Torres, direktor poslovnog razvoja u SICPA-i i stručnjak za med za El Espanol je otkrio da je oko 80% meda prodanog u Španjolskoj zapravo miješano te da sadrži samo malu količinu pravog meda, a dopunjeno je dodacima pošut šećera. Ovaj problem posebno raširen kod pekarskih proizvoda i prerađenih proizvoda koji sadrže med.

Otkrivanje lažnog meda može biti izazovno zbog sve vještijih tehnika proizvođača da ga prikriju kao autentičan proizvod. Međutim, postoje neki znakovi na koje treba obratiti pozornost kada kupujete med.

• Kako testirati kvalitetu meda

Kao prvo, obratite pozornost na cijenu – ako je med jako jeftin, to može biti znak da je lažnjak jer pravi med ima visoku cijenu zbog zahtjevnog procesa proizvodnje.  

Na primjer, med “Centauri Honey” iz Turske oborio je Ginisov svjetski rekord kao najskuplji med na svijetu. Njegova cijena za kilogram iznosi nevjerovatnih 10.000 eura. Ovaj med potiče iz pećine koja se nalazi na 2.450 metara iznad mora. 

Centauri sakuplja med samo jednom godišnje. Time se želi osigurati dovoljno meda za prehranu pčela. Inače ga pčele proizvode od ljekovitog bilja izniklog oko pećine.

• Važno je znati provjeriti med koji imate kod kuće - isprobajte neki od sljedećih načina. 

Test papirnatim ubrusom - stavite malu količinu meda na papirnati ubrus - ako ubrus upije vlagu, med je vjerovatno lažni (pravi med ne bi trebao odmah prodrijeti kroz papir). 

Test žlicom - umočite žlicu u med i podignite ga - ako se med polako cijedi i stvara neprekinutu nit, to je dobar znak. Lažni med će kapati u nepravilnim kapima jer nema istu gustoću. 

Tu je i test šibicom - pravi med je zapaljiv. A ako umočite suhu šibicu u med i pokušate je upaliti, trebala bi gorjeti. Ako šibica ne gori, to znači da med sadrži vodu, što je znak lažiranja. 

Kažu, da je sve što je u trgovinama na policama prošlo analizu i nije proglašeno patvorinom. Druga je stvar što se mi pitamo kako je moguće za euro ili dva proizvesti kilogram meda. Tu se javlja famozna sumnja. 

Čak su i u najsofisticiranijem laboratoriju u EU izjavili da se susreću s medovima koji izgledaju kao da su prirodni i pravi, ali su peludne komponente tog meda podešene tako da je jako teško utvrditit da se radi o patvorini.

Pčelare ponajviše brinu tzv. ceste meda, kako se nazivaju prometnice u nekim našim krajevima uz koje ljudi na priručnim štandovima prodaju med.

• Visoka temperatura "najveći neprijatelj" meda.

Mnogi ljudi umjesto šećera u tople napitke stavljaju med jer je on zdravija opcija te kako bi smanjili unos kalorija. Međutim, ova metoda možda i nije tako učinkovita kao što mislite. Naime, pčelar Giorgio Poeta za AS je otkrio da je visoka temperatura zapravo "najveći neprijatelj" meda.

Giorgio je pojasnio da kada temperatura meda poraste na 50 °C, on gubi svoje hranjive osobine i zdravstvene prednosti. Neposredno nakon kuhanja, šalica čaja ima temperaturu između 60 i 65 °C.

Pčelar savjetuje da napravite stanku i ostavite šalicu da se ohladi nekoliko minuta prije dodavanja meda.