Čestoslavica (Veronica) je rod biljaka iz porodice trpučevka (Plantaginaceae). Kod nas raste više od 30 vrsta čestoslavica, a kao ljekovita najcjenjenija je Veronica officinalis, ljekovita čestoslavica ili puzava čestoslavica.
Mladi listovi koriste se kao začini za riblje juhe, salate, jela od mesa i ribe. Cvjetovi se koriste za aromatiziranje nekih vrsta konjaka, likera i španjolske Malage. U veterini se infuzija biljke koristi za liječenje proljeva kod goveda i konja. Biljka veronika ulazi u sastav biljnih mješavina i čaja za dojke.
Cvjetovi veronike našli su primjenu u homeopatiji za bronhitis, cistitis, kronične čireve i rane. uobičajena u mnogim područjima, uključujući polja, vrtove i rubove cesta. U Sibiru i na Dalekom istoku cijenjena je kao medonosna biljka. Kao lijek, kultura se koristi za sljedeće bolesti: dišni organi, posebno gornji dišni trakt; - bolesti jetre i žučnog mjehura; - bubrezi i mjehur; - abdomen (crijeva), gastrointestinalni trakt.
Infuzije cvjetnih biljaka normaliziraju rad srca i rad gastrointestinalnog trakta, razrjeđuju sluz tijekom kašlja i prehlade, ublažavaju glavobolju. Kultura se koristi kao: hemostatsko sredstvo ako se dijagnosticira vanjsko i unutarnje krvarenje; - diuretička smjesa; - čaj koji pojačava apetit kod iscrpljenosti i tonizira organizam - kod klimakterijskih tegoba; - vanjski lijek za gljivične bolesti kože, uključujući škrofulozu, ekcem, dijatezu, svrbež genitalija.
 |
| Veronica officinalis Foto Fagus - Own work, CC BY-SA 4.0, Wikimedia |
Oblozi od biljke stavljaju se na modrice i rane. Infuz se koristi za grgljanje usta i grla kod upale grla i bolesti sluznice.
Cvjetovi i listovi, zdrobljeni dok se ne pojavi sok, uvaljaju se u kuglice i nanose na kožu kod raznih bolesti, a dekocije se pomiješaju s biljnim uljem i nanose na problematična područja. Kada bi se kod životinja pojavio krvavi urin, davali su im da piju dekocije ljekovite veronike.
Cijela biljka je gorkog i oporog okusa. Plavkasta boja cvijeta pridonijela je da su se čestoslavici od davnina pripisivale magične i proročanske moći. Smatralo se da štiti od udara groma, da se pomoću nje mogu odrediti vjerni i nevjerni prosci i slično.
O djelovanju na zarastanje rana postoji legenda prema kojoj je neki pastir u šumi pratio ranjenog jelena i vidio kako on liježe na „tepih“ od čestoslavice u cvatu i nakon što je pojeo nekoliko cvjetova rane su zacijelile.
- Čaj od čestoslavice
Čajnu žlicu, suhe, usitnjene biljke preliti s 2,5 dl kipuće vode, ostaviti poklopljeno do 10 minuta i procijediti. Piti 2-3 puta dnevno šalicu svježe pripremljenog čaja, u gutljajima, između obroka. Kod dišnih tegoba čaj se sladi medom. Jači (2 čajne žlice na 2,5 dl vode), nezaslađeni čaj koristi se za ispiranje usne šupljine i ždrijela i za obloge kod kožnih bolesti.
- Čaj kod bronhitisa i bronhijalne astme
Sastojci: 25 g čestoslavice, 25 g uskolisnog trputca, 25 g plućnjaka i 25 g podbjela. Dvije čajne žlice mješavine preliti s 3 dl vrele vode, poklopiti i procijediti nakon 10 minuta. Piti 2-3 šalice svježe pripremljenog čaja, zaslađenog medom, u polaganim gutljajima, između obroka.
Napomena: Upotreba većih količina čaja može izazvati proljev.
- Kapi od čestoslavice
U staklenku sa širokim grlom staviti 50 grama suhe, usitnjene biljke i preliti je s 2,5 dl 70%-tnog alkohola. Ostaviti stajati 15 dana, uz povremeno miješanje ili protresanje, a nakon toga procijediti u bočice od tamnog stakla. Tri puta dnevno uzimati po 20 kapi u malo vode ili čaja kod prethodno navedenih tegoba.
 |
| Veronica chamaedrys |
Veronica chamaedrys ili njemačka vrelica, ptičja vrelica, mačje oči, dvoredno dlakava čestoslavica ili zmijina čestoslavica može se upotrijebiti kao i ljekovita čestoslavica, no njeno je djelovanje daleko slabije.
Najčešće se koristi za proćišćavanje krvi, a navodno se nekada koristila kod ugriza zmija, pa otud i njen narodni naziv. Vrlo je varijabilna vrsta. Ima razgranjenu, poleglu i izrazito dvoredno dlakavu stabljiku. Listovi su nasuprotni, ovalno izduženi, nazubljena ruba.
Cvjetovi ove biljke vrlo brzo venu nakon branja, zbog čega je dobila ironičan naziv "Männertreu", odnosno "muška vjernost" na njemačkom.
Cvjetovi su lijepe azurnomodre boje, skupljeni u rahle grozdaste cvatove. Rasprostranjena je vrsta. Raste po livadama, pašnjacima, travnjacima, šumama i šikarama.
- Vino s čestoslavicom
Svježi, nadzemni dio čestoslavice u cvatu sitno se nasjecka i prelije vinom. Ostavi se stajati 24 sata uz povremeno miješanje ili protresanje. Nakon toga se procijedi i pije kod bolesti pluća i jetre. Tako pripremljeno vino uz dodatak suhe čestoslavice usitnjene u prah preporučivalo se kao lijek za bolesne bubrege, te kod debljine i neplodnosti žena.
- Čestoslavica se spominje i kao jedna od spasonosnih biljaka protiv kuge.
Mladi listovi se mogu koristiti kao dodatak salatama i varivima, a cvjetovi se koriste za aromatiziranje likera i desertnih vina. U ljekovite svrhe skuplja se nadzemni dio biljke u cvatu, bez drvenastih dijelova, i suši na prozračnom mjestu zaklonjenom od izravnog sunčevog svjetla ili na umjetnoj temperaturi do 35 °C. Suha biljka se usitnjava i čuva u višeslojnim papirnatim vrećama, papirnatim kutijama ili staklenkama na tamnom i suhom mjestu.
Od djelatnih tvari u biljci se nalaze trjeslovine, glikozidi (aukubozid), flavonoidi, gorke tvari, eterična ulja, vitamini i minerali.
Čestoslavica se sama ili u kombinaciji s drugim biljkama koristi kod ovapnjenja krvnih žila i visokog kolesterola, plućnih bolesti, upale želuca i crijeva, čira na želucu, žutice, bolesti jetre i gušterače, kod upale bubrega i mokraćnog mjehura, pijeska u bubregu, oslabljenog izlučivanja vode iz organizma, klimakteričnih tegoba (valunga), depresije, reume, gihta, vrtoglavice, staračkog svraba kože, nervoze izazvane psihičkim poremećajima, za bolje pamćenje, kod kožnih bolesti i za bolje zarastanje rana.